Zimi su dani kraći, sunca je manje, organizam je usporeniji i tromiji, a to sve negativno utječe na metabolizam, raspoloženje i prehrambene navike. Za vrijeme hladnih zimskih dana, jedan dio energije koji se stvara metaboličkim procesima, troši se za regulaciju tjelesne temperature i zagrijavanje organizma. Usljed toga, čovjekov unutrašnji sat zimi traži jaču hranu, s više masti i ugljikohidrata, koji potiču stvaranje hormona sreće serotonina.

Prema riječima Inge Marković, nutricioniste u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju, tijelu su u zimskom periodu potrebne kvalitetne hranjive materije s obzirom na to da se radi o sezoni prehlade i gripe te o sezoni u kojoj prvenstveno manjka svježeg voća i povrća, a na trpezama je zastupljena kalorijski bogata hrana, pasulj sa mesom, sarme, pite…

Vitamini i minerali

  • To nas prvenstveno dovodi do deficita u unosu zaštitnih materija, vitamina i minerala neophodnih za održavanje jakog imunog sistema te do nagomilavanja kilograma. Studije su pokazale da je unos hrane u ovom periodu veći u odnosu na ostale sezone za 200-500 kalorija zbog prazničnih trpeza, a energetska potrošnja je manja zbog slabije fizičke aktivnosti. Najbolji način da se postigne izbalansiranost obroka koji u zimskom periodu neće narušiti zdravlje je raznovrsnost u prehrani – navodi Marković.

Da bismo održali tjelesnu masu u granicama normalnih vrijednosti i spriječili nagomilavanje kilograma u zimskom periodu te imuni sistem održali jakim, dodaje, potrebno je dobro osmisliti unos hrane. Najlakše je pridržavati se “modela tanjira”. Način prehrane i kuhanja zimi umnogočemu slijede jesenje navike, naglašavajući namirnice i načine kuhanja koji će vas zagrijati.

Heljda i zob

Na jelovniku trebaju biti tikva, različito korjenasto povrće, kupus, brokoli i slično te korijen peršuna, mrkva, luk, repe i rotkve te ponekad krompir. Odlični su u juhama i varivima te u zapečenim jelima. I mahunarke i žitarice čine važan dio zimske prehrane i neophodan izvor bjelančevina.  

Žitarice treba dnevno izmjenjivati sa malim naglaskom na češće korištenje heljde i zobi, žitarica koje najviše griju organizam.

Ovaj period je i pravo vrijeme za suho voće i džemove.

Raznolika prehrana

1. Hljeb od cjelovitog zrna, cjelovite žitarice, pahuljice bez zaslađivača, integralnu tjesteninu, integralnu rižu.

2. Leguminoze, mahunarke, povrće, mrkva, celer, cvekla, krompir, kelj, špinat, paštrnjak, peršun. Sve povrće se može konzumirati i zamrznuto, jer zamrzavanjem na niskim temperaturama zadržava sve nutritivne sastojke.

3. Voće (narandža, limun, grejp, mandarine, jabuka). Sušeno voće, također, treba da bude zastupljeno u zimskom periodu, i to šljive, smokve, marelice, grožđe te orašasti plodovi, poput badema, oraha, lješnika.

4. Meso, riba, jaja, perad.

5. Fermentisani mliječni proizvodi, poput jogurta, kefira, acidofilnog mlijeka.

By alen

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.