Statistika pokazuje da se najveći broj otvorenih radnih mjesta odnosi na srednju i višu stručnu spremu, čak 60 posto, slede poslovi za koje nisu potrebne kvalifikacije (22 posto), a tek na kraju dolaze zanimanja s fakultetskim obrazovanjem koja čine oko 17 posto ponuđenih poslova.

Radnici iz BiH će od 2020. godine moći lakše i duže da ostaju u Njemačkoj zbog posla, pa već sada zadovoljno trljaju ruke zbog ovih podataka. Njemačko tržište rada već godinama muči manjak radne snage i rast broja penzionera, što država pokušava da kompenzuje uvozom radne snage.

Liberalizacija koju je donio taj Zakon podrazumijeva da će biti svi kvalifikovani radnici bez obzira na to da li imaju fakultetsku diplomu ili onu iz srednje škole. Oni će moći prvo da uđu u Njemačku, pa tek onda da traže posao, odsnosno dobijaju boravišnu vizu na šest mjeseci, a kada je o priznavanju diploma riječ, radnici će moći da uđu uzemlju, možda čak i počnu da rade, dok traje postupak priznavanja njihovih diploma i kvalifikacija.

I ne samo to. Od 2019. godine cijena radnog sata u Njemačkoj biće veća nego sad i iznosiće 9,19 eura, a od 2020. godine na 9,35 eura. To znači da će naši ljudi koji rade u ovoj zapadnoj zemlji za minimalac mjesečno inkasirati oko 1.550 eura. Sa druge strane, oni koji odu da rade na visokokvalifikovanim poslovima mogu da zarade i iznad 4.000 eura.

Plata doktora je između 2.500 i 4.000 eura, vozača oko 2.000 eura, a IT stručnjaka može da bude i znatno viša.

Najveći dio poslova koji se nude podrazumijevaju puno radno vrijeme. Kao što je i za očekivati, najveći manjak radne snage zabilježen je u Berlinu, velika potražnja za radnom snagom vlada u Štutgartu, Kelnu, Dizeldorfu, a znatno manje otvorenih radnih mjesta ima u Minhenu, gdje je i život znatno skuplji nego u ostatku zemlje, piše “Telegraf“.

Podaci pokazuju da su u prethodnoj i ovoj godini iz BiH najčešće bili traženi medicinski radnici i profesionalni vozači C kategorije, ali preciznih podataka o broju ljudi koji odlaze na rad u Njemačku nema, jer mnogi odlaze u svojoj režiji i na crno.

Iako nam se većini čini da naši ljudi u ovoj zapadnoj zemlji mogu da budu ili perači posuđa, njegovateljice ili vozači, čini se da se stvari mijenjaju, jer je sve veća potreba za visoko obrazovanim kadrovima, koji su u Njemačkoj na cijeni i za kojima vlada velika potražnja, a to su prevashodno inženjeri mašinstva, građevine, elektroinženjeri, IT-inženjeri, ali i stručnjaci iz oblasti hemije, fizike, matematike…

Vrsta posla – broj otvorenih radnih mjesta

  • Banke, osiguranje, nekretnine – 18.839
  • Građevina, arhitektura – 135.451
  • Rudarstvo, Kamenoresci, Stakloresci, Keramičari – 26.276
  • Administrativni radnici, ekonomisti – 152.000
  • Hemičari, biolozi, farmaceuti – 48.487
  • Električari – 139.066
  • Turizam, ugostiteljstvo – 60.715
  • Socijalni rad, pedagogija – 77.840
  • Medicina, njegovateljice – 119.059
  • Trgovina – 130.736
  • Industrija drveta, papira, plastike – 72.612
  • IT sektor – 66.398
  • Poljoprivreda – 16.347
  • Menadžment, konsalting – 34.800
  • Marketing, PR – 39.332
  • Mediji, kultura – 23.330
  • Metalna industrija, mašinstvo, konstrukcija vozila – 282.436
  • Hrana – 53.593
  • Pravo, porezi, finansije – 34.600
  • Tekstil, koža – 27.559
  • Prevoz, magacini, logistika – 134.247

By halid

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *